Arunas Matelis, redatelj i producent
Arunas Matelis je rođen 1961. u Litvi. Studirao je nekoliko godina matematiku na Sveučilištu u Vilniusu, a diplomirao je na Glazbenoj akademiji u Litvi, smjer kazalište i televizija. Godine 1992. osnovao je jednu od prvih nezavisnih filmskih produkcija u Litvi – Nominum. Režirao je 9 kratkih dokumentaraca, jedan dugometražni dokumentarni i producirao 20-ak filmova. Njegovi su radovi nagrađivani i prikazivani na mnogim međunarodnim filmskim festivalima – u Amsterdamu (IDFA), Leipzigu, Cannesu (u popratnim programima Redateljska dva tjedna/ Directors’ fortnight i Kritičarski tjedan/Critics’ Week), Roterdamu, Oberhausenu, Torinu, Sao Paulu, na Europskoj filmskoj akademiji, ZagrebDoxu… Predsjednik je ceha dokumentarista u sindikatu litavskih filmaša te Ministar migracija i promjena u Republici Uzupis, boemskoj četvrti u gradu Vilniusu, sličnoj pariškom Monmartreu. Njegov zadnji film ‘Before Flying Back to the Earth’ (2005) osvojio je Veliki pečat za najbolji film u međunarodnoj konkurenciji na prošlogodišnjem ZagrebDoxu.
Mirsad Purivatra, direktor Sarajevskog filmskog festivala
Kao direktor sarajevskog umjetničkog centra Obala Mirsad Purivatra je krajem 80-ih nadgledao izvođenje brojnih kazališnih predstava. Mnoge od njih, uključujući 'Tatoo Theatre' i 'Moonplay', prikazane su na brojnim kazališnim festivalima u Edinburghu, Parizu, Torontu, New Yorku, Montrealu i Londonu. Tijekom rata u Bosni Centar je organizirao mnogo izložbi bh. autora koje su prikazivane u Sarajevu, ali i po cijelom svijetu. Obala je ugostila međunarodne umjetnike poput Christiana Boltanskog, Annie Leibowitz, Sophie Ristelhueber i Petera Waldegga. Godine 1995. Obala je osnovala Sarajevski filmski festival, koji je u 12 godina prerastao u jedan od najutjecajnijih filmskih festivala u jugoistočnoj Europi. Purivatra danas radi kao direktor Festivala, predaje produkciju na Akademiji izvedbenih umjetnosti u Sarajevu, a radio je i kao direktor BIH RTV-a (1998-2000) te kao generalni direktor B&H odjela marketinške agencije McCann Erickson (2000-2004).
Ivana Milošević, redateljica i producentica
Ivana Milošević je rođena 1976. u Sarajevu. Diplomirala je humanističke znanosti na Sveučilištu Charles i režiju dokumentarnih filmova na praškom FAMU. Njezina profesionalna iskustva uključuju produkciju i režiju dokumentaraca i reportaža, a od 2003. je koordinatorica pri Institutu za dokumentarni film (IDF) u Pragu. Vodi godišnju radionicu za nezavisne producente dokumentarnih filmova Ex Oriente Film, pitching forum za istočnoeuropske dokumentarce, a radi i na marketu za istočnoeuropske dokumentarce (East Silver DocsMarket), interaktivnim internetskim stranicama za filmske profesionalce (Dokumentaristički internet), na Istočnoeuropskoj dokumentarističkoj knjižnici i na drugim projektima Instituta.
Branko Lentić, redatelj, novinar i televizijski urednik
Branko Lentić je rođen 1938. godine. Studirao je pravo u Zagrebu. Novinar je i televizijski urednik. Na tadašnjoj Televiziji Zagreb radi od 1966, isprva kao suradnik, a zatim kao urednik i autor omladinskih emisija te dokumentarne serije ‘Objektiv 350’. Bio je glavni i odgovorni urednik TVZ od 1969. do 1972, kada je došlo do programskog uspona te su uvedeni kvizovi, snimljene su neke od najgledanijih igranih serija i zaokružen je informativni program. Nakon sloma Hrvatskog proljeća prisiljen je na ostavku. Od 1972. godine radio je kao autor, realiziravši više od 200 dokumentarnih filmova: ‘Grga’ (1967), ‘Zagreb – bijeli grad’ (1968), ‘Dinamitaši’ (1973), ‘Jozo i drugi’ (1974), ‘Bit ćeš velik’ (1975), ‘Bič s dva kraja’ (1976), ‘Mjesto koje hoće živjeti’ (1976), ‘14 gnjevnih’ (1978), ‘Živjeti vukovarske slike’ (2001) i drugi, koji su prikazivani na mnogim svjetskim televizijama. Jedan je od osnivača emisije ‘Alpe-Dunav-Jadran’. Bio je predsjednik međunarodnog konzorcija za koprodukciju dokumentarnih filmova koje je kupio niz televizijskih kuća te član žirija na mnogim svjetskim i domaćim festivalima. Prvi je direktor HRT-a (1990-1992). Umirovljen je 2003. godine. Njegovi su filmovi nagrađivani na europskim festivalima, a on sam je dva puta dobio godišnju nagradu Svjetskog komiteta za unapređenje televizijskog izraza. Dobitnik je nagrade HND-a za životno djelo, ‘Otokar Keršovani’, 2002. godine.
Nedžad Begović, redatelj i scenarist
Nedžad Begović je rođen 1958. Radi kao redatelj i scenarist. Dosad je napravio 20 animiranih, dokumentarnih i kratkih filmova te 30 epizoda dječjih televizijskih serija. Ministarstvo kulture BiH nagradilo ga je titulom nezavisnog umjetnika 1989. godine. Surađivao je s ARTE-om, Švicarskom televizijom, ZDF-om, tvrtkom Point du jour, a radio je i kao asistent redatelja/savjetnik i casting direktor na brojnim svjetskim filmskim produkcijama. Njegovi su filmovi prikazani u više od 250 gradova. Godine 2005. završio je dugometražni film ‘Sasvim lično’ koji je imao premijeru na Festivalu Tribeca, a na prošlogodišnjem ZagrebDoxu je osvojio nagradu publike. Uz sve to, objavio je strip, održao 15 umjetničkih izložbi i osvojio 9 medalja za svoje izume…
Đurđa Knežević, feministica, urednica Ženske infoteke i glavna urednica časopisa Kruh i ruže
Đurđa Knežević je rođena 1952. Studirala je povijest i arheologiju na Sveučilištu u Zagrebu. Aktivna je u hrvatskom ženskom pokretu i organizacijama već preko 20 godina. Na početku rata 1991. priključila se Antiratnoj kampanji Hrvatske kao jedna od osnivačica, a brzo nakon toga osnovala je Zagrebački ženski lobby i Centar za žene žrtve rata. Godine 1992. osnovala je Žensku infoteku – ženski informacijsko-dokumentacijski centar u Zagrebu te pokrenula izdavanje jedinog feminističkog časopisa u Hrvatskoj, Kruh i ruže, u kojem je glavna urednica. Tijekom svih tih godina objavljivala je članke, eseje i intervjue. Uglavnom je pisala o ženskim pitanjima, ali i članke, eseje i recenzije iz povijesti i o mirovnim procesima u bivšoj Jugoslaviji. Mnogi su tekstovi prevedeni i objavljeni u feminističkim časopisima u Njemačkoj, Italiji, SAD-u, Austriji, Rusiji, Češkoj, Mađarskoj i mnogim drugim zemljama.
Luka Rukavina
Luka Rukavina rođen je 1981. u Zagrebu. Apsolvent je dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Radio je kao dramaturg na studentskim i profesionalnim predstavama (većinom pri Teatru &TD), kao scenarist različitih televizijskih formata (sapunica, reality, sitcom), surađivao na nagrađivanom niskobudžetnom trash filmu ‘Dogma #13’. Godine 2006. režirao je dvije reklame i kratki igrani film ‘U tišini’.
Tamara Babun
Tamara Babun je rođena 1985. godine u Zagrebu. Studira produkciju na Akademiji dramske umjetnosti (3. godina). Godine 2001. provela je mjesec dana u SAD-u kao stipendistica Otvorenog društva. Jedna od organizatorica Filmske revije kazališne akademije 2005. Povremeno radi kao asistentica produkcije na pripremi reklamnih spotova i dokumentarnom filmu. Prevodi s engleskog jezika. Trenutno na Akademiji priprema kratki igrani film i uvjerena je da surađuje na dva dokumentarna filma. U slobodno vrijeme je balava i pravi se pametna.
Una Radić
Una Radić rođena je u Zagrebu 1982. Od malih nogu sklona je umjetničkim formama i izrazu, što je rezultiralo upisom na Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu gdje je trenutno na trećoj godini filmske i televizijske režije. Domišljata i komplicirana za one koji je ne razumiju, gradi svoj fi lmski izraz usprkos autoritetima institucija. Prošle je godine njen kratki film ‘Uputstvo za upotrebu’ prikazan na festivalu u New Yorku. U slobodno vrijeme bavi se vrtlarstvom. Ako ju pitate da opiše svoj budući posao, poslužit će se citatom: ‘Samo mediokriteti mogu napredovati u umjetnosti’. Zato pod hitno planira postati privatna poduzetnica.