Na ZagrebDox stižu dirljive Majke i kćeri

U nizu zanimljivih programa koje donosi 13. izdanja ZagrebDoxa, izdvaja se poseban program Majke i kćeri. U njemu donosimo četiri naslova koji tematiziraju složen i uvijek intrigantan odnos dviju generacija žena u istoj obitelji.

Novi film poljskog redatelja Pawela Łozińskog Ti nemaš pojma koliko te volim snimljen je tijekom psihoterapijskih sesija mlade žene i njezine majke. Kamera je uvijek usmjerena samo na jednu osobu, razotkrivajući svaki osjećaj skriven iza riječi i tišina. Suosjećajni terapeut oprezno, ali ipak odlučno guli teške slojeve kojima su se majka i kći zaštitile. Na projekciji u petak, 3. ožujka publika će moći upoznati redatelja tijekom ZagrebDoXXL proširenog razgovora na kojem će sudjelovati i psihoterapeutkinja dr. Ljiljana Bastaić.

Gošća 13. ZagrebDoxa je i poljska autorica Julia Staniszevska koja će u ponedjeljak 27. veljače predstaviti svoj film Tri razgovora o životu. Protagonistice filma, baka i majka ne slažu se u moralnoj ocjeni umjetne oplodnje, a to je vrlo bitno jer su dva unuka rođena upravo zahvaljujući toj metodi. Uvjerenja jedne ne mogu se pomiriti s odlukama druge. Zaoštravanje stavova, posebice u slučaju bake, dovodi do ideološkog sukoba. Osim u program Majke i kćeri, filmovi Ti nemaš pojma koliko te volim i Tri razgovora o životu uvršteni su u međunarodnu konkurenciju festivala.

U programu pogledajte i novi film Sanje Šamanović Naslijeđe, o majci i kćeri koje su nakon naslijeđenog obiteljskog obrasca prisiljene ponovno živjeti zajedno. Njihove dnevne, naizgled posve banalne rutine praćene su razgovorima kroz koje sve manje izbija tuga, a sve više naslijeđena snaga kojom jedna drugu guraju naprijed. Redateljica Sanja Šamanović predstavit će se publici nakon projekcije u četvrtak, 4. ožujka.

Vrlo zanimljiv je i kolumbijski dokumentarac Amazona u kojem redateljica traga za odgovorom na pitanje: Što ženu čini dobrom majkom. Redateljica Clare Weiskopf imala je jedanaest godina kad je njezina majka napustila obitelj i pobjegla u kolumbijsku prašumu u potrazi za vlastitim identitetom. Trideset godina poslije, kada ostane trudna, odlučuje suočiti se sa svojom majkom, zavidati rane iz djetinjstva i odrediti se prema majčinstvu na svoj način.