Hrvatski filmovi u programu 18. ZagrebDoxa

29.03.2022.

Koji se hrvatski naslovi i koje hrvatske manjinske koprodukcije natječu za Veliki pečat u regionalnoj konkurenciji

U regionalnoj konkurenciji 18. ZagrebDoxa svoje premijerne projekcije očekuje čak pet novih ostvarenja domaćih autora: Veće od traume Vedrane Pribačić, Mjesta koja ćemo disati Davora Sanvincentija, Hrvatskog narodnog preporoda Gorana Devića, Babajanja Ante Zlatka Stolice i Mlungu – Bijeli kralj Davida Lušičića. U konkurenciji za najbolji regionalni film su i dvije hrvatske manjinske koprodukcije, Četiri godišnja doba u danu belgijske autorice Annabel Verbeke i Auti kojima smo odjurili u kapitalizam bugarskog autorskog dvojca Borisa Missirkova i Georgija Bogdanova. Autorska večer ove je godine posvećena Katarini Zrinki Matijević, predsjednici ovogodišnjeg međunarodnog žirija festivala, uz selekciju filmova koju je pripremila Diana Nenadić.    

Veće od traume prati svakodnevicu triju žena koje žive s traumom silovanja iz Domovinskog rata, kao i proces njihovog osnaživanja kroz iznošenje potresnih životnih priča.

Mjesta koja ćemo disati audiovizualni je esej koji zagovara imaginaciju kroz putopis konstruiranih i anonimnih pejzaža. Priče koje se isprepliću između vizualnog, slušnog i iskazanog govore o gubitku, traženju, prisustvu, budnosti, odgovornosti, iščekivanju i slobodi. 

Goran Dević se u filmu Hrvatskog narodnog preporoda vraća rodnom Sisku, bilježeći kroz tjedan dana život zgrade izgrađene prije 60 godina za radnike nekad izuzetno važnog  industrijskog pogona bivše Jugoslavije – Željezare Sisak.

Ante Zlatko Stolica (Babajanja) se u kratkom esejističkom dokumentarcu s elementima horora suočava s misterioznom ženom, ključnom figurom njegovih djetinjih strahova.

U fokusu Lušičićeva filma Mlungu – Bijeli kralj nalazi se protagonist najveće zapljene droge u povijesti Južnoafričke Republike – hrvatski pomorac uhićen zbog krijumčarenja 230 kilograma kokaina u svojoj brodskoj kabini na putu iz Argentine u Europu.

Četiri godišnja doba u danu belgijske autorice Annabel Verbeke (Hot Docsova nagrada za najbolju nadolazeću autoricu te nagrada za najbolje ostvarenje na Njujorškom filmskom tjednu) prati trajekt koji prevozi putnike preko granice Sjeverne Irske i Irske propitujući poimanje nacionalnih identiteta.

Sličnim se pitanjem, ali iz potpuno drugačije vizure – kroz zajedničku strast čitave lepeze likova prema starim socijalističkim automobilima – bavi film Auti kojima smo odjurili u kapitalizam bugarskog autorskog dvojca Borisa Missirkova i Georgija Bogdanova.    

Autorska večer pripada redateljici Katarini Zrinki Matijević koja je prije gotovo četvrt stoljeća na 8. Danima hrvatskog filma trijumfalno debitirala sa studentskim dokumentarcem Dvoboj (1998), što je bio i prvi Grand prix DHF-a dodijeljen nekoj autorici. Od tada do danas, riječima selektorice programa Diane Nenadić, "Matijević je prošla put od opservacije obične svakodnevice i veriteovske provokacije njezinih neobičnih ili "rubnih" protagonista do esejističke autoopservacije". Taj put proći ćemo zajedno s redateljicom na njezinoj autorskoj večeri, uz filmove Dvoboj, O kravama i ljudima (2002) i Iza lica zrcala (2016).