Majstori Doxa

Autorska večer Eduarda Galića

Eduard Galić
Vrijeme projekcije  
04.03. / Petak, 18:00 - 20:00 Dvorana 5  
Selektor: dr. Hrvoje Turković

Sunt Lacrimae rerum

Šetnja drevnim gradom Trogirom. Šetač zalazi sve dublje u kameni labirint ulica, susreće strah, smrt i bol. U davno zaboravljenim stvarima otkriva dramu prohujala vremena.

Sunt Lacrimae rerum en

Hrvatska
1965, 11' 19'', cb, video

Režija:
Eduard Galić

Scenarij:
Eduard Galić, Krunoslav Quien

Kamera:
Oktavijan Miletić

Montaža:
Boris Tešija

Produkcija:
Zagreb film

Klesari

Kameni gradovi na Jadranu djelo su davno umrlih klesara i kipara koji su svaki kamen obradili svojim majstorskim dlijetom. Odavanje počasti tim starim majstorima bilježenjem mnogih od tih kamenih detalja, dočaravanjem davno minulih trenutaka stvaranja.

Klesari

Hrvatska
1968, 9' 30'', cb, video

Režija:
Eduard Galić

Scenarij:
Krunoslav Quien

Kamera:
Oktavijan Miletić

Montaža:
Radojka Tanhofer

Glazba:
Tomislav Simović

Produkcija:
Zagreb film

Predvečerje

Lagano umiranje istarskih gradića udaljenih od mora i napuštenih od svojih stanovnika – čak i na licitaciji se, počevši od jednog starog dinara, kuće u njima ne mogu prodati.

Predvečerje

Hrvatska
1966, 12' 42'', cb, video

Režija:
Eduard Galić

Scenarij:
Eduard Galić

Kamera:
Krešo Grčević

Montaža:
Boris Tešija

Glazba:
Anđelko Klobučar

Produkcija:
Zagreb film

Muzika u Grožnjanu

Kao i mnogi gradovi u unutrašnjosti Istre, Grožnjan je ostao pust. Mrtvi grad oživljava muzička omladina, koja mu vraća život svojom mladošću i muzikom.

Muzika u Grožnjanu

Hrvatska
1976, 21' 11'', boja, video

Režija:
Eduard Galić

Scenarij:
Kruno Quien

Kamera:
Branko Blažina

Montaža:
Vuksan Lukovac

Produkcija:
Zagreb film

Majka Božja Letnička

Zapis o selu Letnica u Gornjoj Moravi, Kosovo, od čije čudotvorne Gospe mnogobrojni hodočasnici, Romi, Janjevci, Albanci i Srbi traže potomstvo.

Majka Božja Letnička

Hrvatska
1972, 18' 33'', boja, video

Režija:
Eduard Galić

Scenarij:
Mira Buljan

Kamera:
Antun Markić

Montaža:
Blaženka Jenčik

Glazba:
Anđelko Klobučar

Produkcija:
Zagreb film

Đurđica Bjedov ili o sreći

Plivačici Đurđici Bjedov Split je priredio veličanstven doček po povratku iz Meksika gdje je dobila zlatnu medalju na Olimpijskim igrama 1968. godine. Fanfare te slave danas su utihnule, a Đurđica Bjedov našla je potpunu sreću u ulozi supruge i majke.

Đurđica Bjedov ili o sreći

Hrvatska
1974, 12' 21'', boja, video

Režija:
Eduard Galić

Scenarij:
Branko Lentić, Pero Zlatar

Kamera:
Antun Markić

Montaža:
Radojka Tanhofer

Produkcija:
Zagreb film

Eduard Galić

Arheolog sveučilišnim obrazovanjem (rođen 1936. u Trogiru), neko vrijeme i zaposlenjem (asistent na studiju arheologije), Galić je ušao u film vrlo upečatljivo: dokumentarcem ‘Sunt lacrimae rerum’ (1965), nakon čega postaje profesionalni redatelj (u tzv. slobodnoj profesiji) snimajući sustavno dokumentarne filmove i kratke igrane filmove (npr. među potonjima: ‘Osveta’, 1967; ‘Crni kišobran’, 1968; ‘Starci’, 1970, ‘Pred zoru’, 1974; ‘Pred odlazak’, 1978), pritom debitirajući i s cjelovečernjem filmom ‘Crne ptice’ (1967) te nastavljajući svoj nešto raniji a potom i istodobni igranofilmski interes nizom TV-drama (‘Propali dvori’, 1963; ‘Pisar Bartelby’, 1966; ‘Posljednji Stipančići’, 1968; ‘Sjenke’, 1968; ‘Nepoznati’, 1969. i dr.) i dramskim serijama (‘Dnevnik Očenašeka’ 1968, ‘Sam čovjek’, 1970; ‘Putovanje u Vučjak’, 1984-85, ‘Tuđinac’, 1990), biografskim igranim serijama (‘Dimitrije Tucović’, 1974; ‘Nikola Tesla’, 1977; ‘Svetozar Marković’, 1980) te srednjometražnim i cjelovečernjim TV-filmovima (‘Tomo Bakran’, 1978; ‘Nepokoreni’, 1981; i još tri epizode u seriji ‘Nepokoreni grad’, 1982, ‘Horvatov izbor’, 1985 /cjelovečernji/; ‘Jaguar’, 1992; ‘Sokak triju ruža’, 1992; ‘Olovna pričest’, 1995; ‘Starci’, 2001. i dr.). No uz taj igranofilmski rad, nastavljao je sustavno svojim dokumentarističkim radom u sklopu kinematografske proizvodnje, ali osobito na televiziji, radeći tamo, uz autonomne dokumentarne filmove, brojne studijske emisije, arhivske priloge, prijenose koncerata i dr., kao jedan od rijetkih filmaša koji se zaposlio kao profesionalni redatelj na Televiziji Zagreb, odnosno Hrvatskoj televiziji.