Dokumentarac - šokumentarac - mondo!

Ono što nazivamo mondom nastalo je 1962. godine, kada je prikazan talijanski dokumentarac ‘Pasji život’ (‘Mondo cane’) u režiji Paola Cavare, Gualtiera Jacopettia i Franca Prosperia. Prividno dokumentarni film, ‘Pasji život’ mješavina je neobičnih i šokantnih prizora i rekonstrukcija, neobičnih i šokantnih barem za filmsku publiku 1960-ih. Nijedan srednjestrujaški film nije imao grubi i cinični pristup seksu, smrti, bolesti ili čudnim stvarima poput ‘Pasjeg života’.

Taj je film tvrdio da je tako živ i sirov zato što je i stvarnost takva, usprkos tome što je stvarnost koju je prikazivao u većini slučajeva bila rekonstruirana – često pogrešno i pretjerano – a publika nije shvaćala da gleda fikciju. No u svijetu filma to nije bila novost. Pseudodokumentarni ili pseudoznanstveni filmovi – često samo s eksploatacijskom svrhom – prikazivani su publici kao prateći program već početkom 20. stoljeća. Uskoro su se pojavile i druge vrste obrazovnih B-filmova, uključujući zloglasne školske filmove strave, netočne i odbojne ‘obrazovne’ materijale namijenjene školskoj publici.
Luca Persiani (objavljeno u magazinu ‘Off screen’)

Program Mondo Dox ovogodišnjeg ZagrebDoxa u ponedjeljak u 23 sata u Dvorani 1 otvara svjetski poznati mondo ‘Pasji život’ prema kojem je nadžanr dobio ime. To je eksploatacijski film o neobičnim običajima sa svih strana svijeta, od domorodačkog lova na ljude i Azijke koja kupuje svježe zmijsko meso do potomaka Rudolfa Valentina u Italiji. Američkoj fiksaciji na automobile suprotstavljeno je njihovo posljednje počivalište – otpad (ili pariška galerija), a jedan umjetnik (ustvari poznati francuski slikar i jedan od začetnika novog realizma Yves Klein) manipulira golim modelima premazanim plavom bojom. Nagovara ih da glume 'kistove' dok on stvara novo 'remekdjelo' moderne umjetnosti. Nakon što je na premijeri filma u Cannesu vidio kako je iskorišten  filmski materijal u kojem se pojavljuje, Yves Klein doživio je infarkt.  

U programu ZagrebDoxa u utorak u 23 sata pogledajte ‘Žene svijeta’ redateljskog trolista Jacopetti – Prosperi – Cavara. Snimljen između dvaju filmova 'Pasji život', ovaj šokumentarac želi razbiti predrasude o ženama i pokazati koliko su važne za naš planet. Kamera prati izraelske vojnikinje za vrijeme obuke ali i nakon nje, tijekom svlačenja vojnih uniformi, modele koji poziraju za opskurne časopise, a pomno se istražuje i 'ritual' sunčanja u toplesu. Širom svijeta seks je i dalje glavni predmet trgovine, a žene su eksploatirane. Pratimo prostitutke dok rade na ulicama i u izlozima posebnih četvrti, a ulazimo i u noćne klubove sa skandaloznim programom. Raspravlja se o poziranju bez odjeće za novac, kao i o neobičnom zanimanju 'profesionalne narikače'.

Početkom 1960-ih godina mnogi su afrički narodi stekli nezavisnost od nekadašnjih kolonijalnih sila, Velike Britanije, Francuske i Portugala. Tijekom tri godine autori filma 'Pasji život' češljali su Crni kontinent kako bi stekli uvid u politiku novih slobodnih država da bi u filmu iznijeli stravične istine o Africi 'koju je napustila majka Europa'. Rezultat tog podviga je film 'Zbogom, Afriko' kojeg možete pogledati u okviru ZagrebDoxa u srijedu, 29 veljače u 23 sata u Dvorani 1.

U četvrtak su na rasporedu ‘Kumovi monda’ Davida Gregoryja, film koji se bavi poviješću filmova i suradnjom Gualtiera Jacopettia i Franca Prosperia. Ti vremešni Talijani s korijenima u dokumentarnom filmu (Jacopetti) i prirodoslovlju (Prosperi), autori velike prekretnice koju je predstavljao 'Pasji život', puni su životnih priča. Bez imalo srama izražavaju odbojnost prema groznim mutacijama monda koje su uslijedile nakon njihova uspjeha, a spremno ukazuju na vlastite neuspjehe ('Pasji život 2') i svoj genij ('Zbogom, Afriko'). I ostali članovi filmske ekipe (uključujući velikog snimatelja Benita Frattaria, iznimnog skladatelja Riza Ortolania i produkcijskog menadžera Giampaola Lomia) daju uvid u proces stvaranja ove vrste filmova.