Glavna je riječ istraživanje, glavna metoda eksperimentiranje, a glavni rezultat gomila zanimljivih pogrešaka, što potiče studente da usvoje zakone estetike koji pripadaju tradiciji i suptilne zakone izražavanja koji pripadaju njima samima.
Uz program retrospektive Danske filmske škole u kojem prikazujemo izbor filmova, uglavnom diplomskih radova danas vodećih danskih dokumentarista, prestižnu će školu u okviru 8. ZagrebDoxa u petak u 17 sati u Festivalskom centru predstaviti Arne Bro, selektor retrospektive Danske filmske škole i Torben Simonsen, član mladog žirija ZagrebDoxa.
Danska filmska škola elitna je obrazovna ustanova u sklopu ministarstva kulture koja se definira kao umjetnička škola. Ona ustaje u obranu iskustva ruke, oka i glasa, sumnjajući u temeljna svojstva teorije. Ipak, ona nastoji razviti važne teoreme temeljene na iskustvu svakodnevnog jezika i kontinuiranog rada na filmu uz profesionalnu opremu i u modernim industrijskim uvjetima.
Odsjek dokumentarnog filma prima šest studenata režije i tri studenta kamere iz svake generacije. Kandidati moraju proći naporan proces prijavljivanja koji obuhvaća pitanja iz filozofije, analize medija i osobnih motiva, razgovore s važnim ljudima i filmskim umjetnicima te dva filmska ili televizijska rada. Na kraju slijedi praktični dio testiranja koji traje tri dana: kada se od preostalih kandidata traži da izvedu sve aspekte filmske i televizijske produkcije. Oni koji uspiju ući u tu dokumentarističku elitu stječu pravo na ulaz u Odsjek za televiziju, koji se tako zove zbog nedostatka financijskih sredstava i alternativne distribucije dokumentarnih filmova izvan televizijskih kuća u Danskoj.
Pojam ‘televizija’ sugerira studentima i televizijskoj industriji da se dokumentarni filmovi mogu financirati, producirati i distribuirati kako preko javne tako i preko komercijalnih televizija. Ta sugestija sadrži u sebi zamisao da javnost može imati korist od stjecanja uvida u društvo putem jezika slika, za što nije potrebno visoko obrazovanje. Time se pokušavaju izraziti ljudska iskustva i osjećaji na koje nailazimo u složenoj i amorfnoj stvarnosti. Klasificira se i u jezik oblikuje kroz subjektivni pogled umjetnika. Pokušavaju se uzeti u obzir dojmovi, opažanja i vlastita razmišljanja o viđenom, ustanoviti vladajuća osnova jezika, gledište.
Televizijski odsjek sastoji se od dva dijela koji međusobno surađuju: onog za redatelje dokumentarnih filmova, koji je usredotočen na proučavanje višeslojne realnosti na terenu, i onog za snimatelje, usredotočenog na tehnički vrlo opremljeno proučavanje izoliranih stvarnosti u umjetnim prostorima. Za oba studio predstavlja prostor za učenje, sa svojim formalnim zahtjevima za kompozicijom i formom koje proizlaze iz pravila estetike i samog postojanja članova filmske ekipe, osvjetljenja itd. Glavna je riječ istraživanje, glavna metoda eksperimentiranje, a glavni rezultat gomila zanimljivih pogrešaka, što potiče studente da usvoje zakone estetike koji pripadaju tradiciji i suptilne zakone izražavanja koji pripadaju njima samima.
Svrha je toga da se formiraju subjektivni i originalni redatelji dokumentarnih filmova, možda ne potpuno socijalizirana ali senzitivna ljudska bića koja su u stanju izraziti i provesti osobna opažanja i razmišljanja, motive i strategije, nudeći svoje poštenje i vještinu pripovijedanja javnosti te na temelju toga prosvijetljenom demokratskom društvu. Nastavni plan podijeljen je na industrijski i umjetnički dio. Cilj je stvoriti fleksibilne, multimetodološke jezične i radne navike omogućavajući studentu da stvara umjetnička djela u industrijskom okruženju koristeći se poznavanjem odgovarajućih tehnologija, socijalnog ponašanja, uvjeta i terminologije kako bi bio precizan u ekonomsko-organizacijskom i pripovjedačko-tehničkom smislu.
Studenti će vježbati i upoznavati se s metodama rada, pojmovima i terminologijom kakva postoji u industrijskom okružju, a ujedno će vježbati i upoznavati se s metodama rada, žanrovima i egzistencijalnim pitanjima poput onih u slikarstvu, književnosti ili izvedbenim umjetnostima. Ovaj program daje filmove koji se bave ljubavlju, obitelji i drugim osobnim motivima umjetnika, kao što možemo vidjeti u poeziji, glazbi i slikarstvu. Ujedno rezultira filmovima s manje provokativnim temama i predmetima iz našeg društva kako ga vidimo na televiziji.
Arne Bro
voditelj Odsjeka za televiziju i selektor programa Danske filmske škole