Svečanom dodjelom nagrada zatvoren 9. ZagrebDox!

Svečanom dodjelom nagrada večeras je u kinu Cineplexx službeno zatvoreno deveto izdanje ZagrebDoxa! Na samom početku posjetitelje je pozdravio direktor festivala Nenad Puhovski. Pozdravljam vas na kraju ovog i početku desetog jubilarnog ZagrebDoxa. Zahvaljujem publici ZagrebDoxa jer bez vas sve ovo ne bi bilo moguće, rekao je Puhovski. Potom je proglašena Nagrada mojoj generaciji koju direktor Nenad Puhovski drugu godinu zaredom dodjeljuje najboljem autoru njegove generacije. Ovu smo nagradu pokrenuli kako bi se prepoznali autori koji su svojim sustavnim radom zadužili dokumentaristiku, bilo angažmanom bilo umjetnički, dodao je. Spomenutu nagradu je osvojio film Osobni svijet redateljice Helene Třeštíkove. Riječ je o još jednom izvrsnom filmu u njezinu prepoznatljivom stilu o praćenju životnih priča kroz dulji rok, tim je riječima svoj izbor pojasnio Nenad Puhovski.

Potom su predstavljene dvije nove nagradne kategorije: Phone Dox nagrada koja se dodjeljuje za najbolji film snimljen mobitelom. Autori iz cijelog svijeta prijavljivali su kratke filmove, od kojih je pet odabrano za prikazivanje. Najbolji među njima odabrao je žiri u sastavu producentica Vera Robić-Škarica te redatelji Nedžad Begović i Dalibor Matanić – riječ je o filmu Deadline/Lifeline Tomislava Jelinčića. Autor je u dokumentarističkoj minijaturi uspio prikazati kontraste unutar vlastitog životnog habitusa. Ovaj film također ističe prednosti mobitela kao novog medija za uspješno instant hvatanje životnih trenutaka, glasi objašnjenje žirija.  
 
Druga nova nagrada je ona za najbolji film iz programa Teen Dox, a o njoj je odlučio žiri sastavljen od učenika i učenica Privatne klasične gimnazije iz Zagreba. Posebno priznanje u ovoj kategoriji žiri je dodijelio filmu Amar (za sva velika postignuća treba vremena) redatelja Andrewa Hintona. Glavnu nagradu osvojio je španjolski film Mali svijet Marcela Barrene. Njihovo pojašnjenje za odabir filma glasi: Nadahnjujuća priča o ljubavi, obitelji, želji i avanturi od samog početka budi emocije te fascinira. U velikom izboru filmova za ovaj smo se odlučili ponajviše zbog glavnog lika s dirljivom pričom koja nas inspirira, a ne tjera na sažaljenje. Njegova vedrina i pozitivnost potiče nas na razmišljanje  i rješava nas predrasuda. Dokazuje da nas naši nedostatci, bili oni veliki ili mali, ne smiju ometati u ostvarivanju naših ciljeva. Redatelj Marcel Barrena video porukom se zahvalio na nagradi: Posebno mi je drago što ova nagrada dolazi od strane mladog žirija jer su oni budući stvaratelji filmova. Bitnije od same nagrade je što je prenesena poruka ljubavi te da je sve u životu moguće!

Nagrada Movies that Matter dodjeljuje se filmu koji po mišljenju žirija na najbolji način promiče ljudska prava. Žiri u sastavu teoretičara i filozofa Srećka Horvata, programske voditeljice Centra za mirovne studije Sandre Benčić te direktorice Međunarodnog festivala o ljudskim pravima Verzio Oksane Sarkisove posebnim priznanjem nagradili su austrijski film Mama ilegalka Eda Moschitza. Glavnu nagradu u ovoj kategoriji osvojio je film Čin smaknuća Joshue Oppenheimera. 'Čin smaknuća' je gorak, uznemirujuć i provokativan. Posjeduje snažan potencijal za pokretanje postupka borbe sa zločinima i traumama iz prošlosti i, što je još važnije, razotkriva ulogu filma u oblikovanju društvenih vrijednosti koje uzrokuju i opravdavaju užase, a ujedno ih prokazuju i traže njihovo kritičko preispitivanje. Dodajemo i da se film bavi važnim moralnim dilemama, a proces nastanka filma može se shvatiti i kao osnaživanje počinitelja. Prepoznali smo dugoročan učinak 'Čina smaknuća' i njegov potencijal za društvenu promjenu, što ga zaista čini bitnim filmom, glasi pojašnjenje žirija.

Joshua Oppenheimer Zagreb je napustio prije nekoliko dana, ali je poslao tekst nakon vijesti o osvojenoj nagradi. Svi mi koji smo napravili 'Čin smaknuća' iznimno smo počašćeni što smo dobitnici ove nagrade. Dodjelivši ovu nagradu filmu žiri je prepoznao da mi kao ljudska bića moramo prevladati svoj strah i suočiti se se s bolnom istinom. Svi smo mi bliži počiniteljima nego što bismo željeli priznati. Međutim, dok se ne suočimo s tom realnošću, nema mjesta promjeni. Zahvalan sam na nagradi. No, još sam zahvalniji što ste imali hrabrosti iskoristiti 'Čin smaknuća' da iskreno sagledate svijet koji vas okružuje kao i same sebe, tim riječima Oppenheimer zahvalio na nagradi.

Mali pečat koji se dodjeljuje najboljem filmu autora ili autorice do 35 godina starosti prema odluci Mladog žirija - Dicka Fontainea, pročelnika Odsjeka za dokumentarni film u Nacionalnoj filmskoj i TV školi Beaconsfield, redateljice Marte Minorowicz i redatelja Tonćija Gaćine – pripao je rumunjskom filmu Ugasi svjetla Ivane Mladenović. Ovaj film pokazuje stvarnu empatiju prema svojim problematičnim subjektima, no istovremeno jasno vidi njihove mane, koristeći posve primjerenu neposrednu tehniku. Nagradu posvećujemo i iskrenosti te velikoj osjećajnosti kojom autor pristupa mračnom svijetu svojih likova, tim riječima odluku je pojasnio žiri. Posebna priznanja u spomenutoj kategoriji dodjeljena su rumunjskom filmu 24 kante, 7 miševa, 18 godina Mariusa Iacoba te poljskom filmu Rogalik autora Pawela Ziemilskog.

Regionalni žiri u sastavu Hanka Kastelicová, izvršna producentica dokumentarnog programa HBO Europe, redateljica Ines Tanović i producent Siniša Juričić posebnim priznanjima nagradio je dva hrvatska filma: Kak' je doma? Kaje Šišmanović i Presuda Đure Gavrana.

Glavnu nagradu, Veliki pečat u regionalnoj konkurenciji, dodjelili su bugarsko-švedskom filmu Cvetanka Youliana Tabakova. Upotrebom promišljenog i profinjenog filmskog jezika, ovaj film vodi vas kroz najintimnije trenutke života glavne protagonistice. Redatelj svojim jakim osobnim vizualnim potpisom, s perfekcionističkim pristupom svakom segmentu filmskog rada, vodi gledatelja u svijet u kojem čak i trenuci iz davne prošlosti imaju snažan emotivan naboj. Iako je film priča o jednostavnoj bugarskoj doktorici, šalje nam univerzalnu poruku. Kako bi osobno preuzeo Veliki pečat redatelj Youlian Tabakov danas je doputovao u Zagreb.

Redateljica Vlatka Vorkapić predsjedavala je međunarodnim žirijem koji je uz nju činio i redatelj i producent Audrius Stonys te filmski kritičar i novinar Dragan Rubeša. Posebnim priznanjima u međunarodnoj konkurenciji nagradili su filmove Uljez redatelja Barta Laytona i Elena redateljice Petre Costa. Glavnu nagradu u ovoj konkurenciji žiri je dodjelio američkom filmu Kudzu loza redatelja Josha Gibsona. Vlakom koji nas odvozi u svijet naizgled potpuno drukčiji od ovog našeg, Gibson nas uvlači u područje prekriveno biljkom kudzu koja ga pretvara u nadrealni prostor, nalik na staru, oživjelu fotografiju u čudesnom spoju arhaično dokumentarnog i eksperimentalnog filma. To je u isti mah i nevjerojatno stvaran svijet u kojem ljudi uspijevaju postići suživot s prirodom. Ispod površine tog naizgled kataklizmičnog svijeta skriva se potreba da od njega uzmemo ono najviše što nam on želi dati, bilo da je riječ o hrani ili umjetnosti, tim je riječima odluku pojasnio međunarodni žiri.

Nakon dodjele nagrada prikazan je švedski film Cijena medalje redatelja Folkea Rydena.

Fotografije zadnjeg festivalskog dana mogu se pogledati u galeriji.