Sjećanja, traume, korupcija i migracije: kritički potencijali dokumentaraca

Teme sjećanja, ratnih trauma, korupcije, zločina i kazne, ekonomskih migracija te posljedica koje opresivni institucionalni sustavi mogu imati na živote pojedinaca prožimaju dokumentarce u programu regionalne konkurencije posebnog izdanja ZagrebDoxa, koje će se održati od 4. do 11. listopada u Kinu SC i Teatru &TD Studentskog centra u Zagrebu. Uz niz domaćih naslova, u ovoj se kategoriji za Veliki pečat natječu i naslovi iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Makedonije, Rumunjske i Slovenije.

Na ZagrebDox se vraća bosanskohercegovačka redateljica Jasmila Žbanić filmom U zraku, naoko autobiografskim, intimnim ostvarenjem o sekundarnim žrtvama rata. Dramatična ispovijest redateljičina supruga Damira, kojeg je upoznala u skloništu za vrijeme opsade Sarajeva, o njegovu strahu od letenja avionom često skreće u duhovite epizode, no pritom dubinski ocrtava psihološke posljedice proživljenog iskustva ratne traume. Temom sjećanja, ratne traume te preplitanja prošlosti i sadašnjosti bavi se i dirljivo mađarsko ostvarenje Euforija postojanja (The Euphoria of Being) redateljice Réke Szabó, ovjenčano nagradama na nizu festivala, među kojima je i Grand Prix festivala u Locarnu, nagrada publike na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Münchenu DOK.fest te priznanje za najbolji dokumentarac o ljudskim pravima na Sarajevo Film Festivalu. Film prati tromjesečni proces rada na plesnoj predstavi o životu Évi Fahidi, starice koja je kao dvadesetogodišnja djevojka preživjela zatočeništvo u logoru Auschwitz, gdje je izgubila čitavu obitelj. U spoju dokumentarnog filma i plesne predstave izlažu se bolne i snažne uspomene onih koji su proživjeli duboke traume, ali i prati stvaranje neraskidivog prijateljstva Éve i mlade plesačice Emese Cuhorke.

U zabačenom mjestu u podnožju austrijskih Alpa odvija se radnja filma Kretnje obližnje planine (Movements of a Nearby Mountain) Sebastiana Brameshubera; ovaj laureat festivala Cinéma du Réel kroz priču o nigerijskom migrantu koji popravlja automobile dok se oko njega i dalje vrti žrvanj rudarske industrije promišlja mjesto pojedinca u globalnoj ekonomiji. Film je prikazan na brojnim festivalima te je osvojio mnogo nagrada, među kojima i posebno priznanje na Viennalu te nagradu za najbolji politički film na festivalu u Hamburgu. Ekonomske migracije, ali u suprotnom smjeru – iz samog europskog srca u jugoistočnu Europu, tema su filma Bugarski san Srđana Šarenca, bosanskohercegovačkog dokumentarista čiji je film Dvije škole prikazan na ZagrebDoxu 2017. U središtu je priče sudbina njemačke umirovljenice koja zbog nemogućnosti da ostvari komforan život u rodnoj državi odlazi u Bugarsku, a osim ekonomskih uvjeta života, film se dotiče i teme starenja te društvenog odbacivanja umirovljenika.

Rumunjsko-njemački redatelj Alexander Nanau u filmu Colectiv daje beskompromisan uvid u dosege i važnost istraživačkog novinarstva na primjeru razotkrivanja korupcije u rumunjskom zdravstvenom sustavu. Požar koji je 2015. buknuo u bukureštanskom noćnom klubu odnio je mnoge žrtve, a događaj je potaknuo novinare da istraže stanje u rumunjskom zdravstvu i razotkriju korupciju velikih razmjera. Ovaj je dokumentarac prikazan na festivalima poput Sundancea, TIFF-a i IDFA-e, a osvojio je nagrade na DocAviv Film Festivalu, međunarodnim filmskim festivalima u Sofiji, Tromsu i La Roche-sur-Yonu. Redateljice Vanja Dimitrova i Natasha Dimitrievska u ostvarenju Zauzdane oluje (Locked Stormes) gledatelje odvode u svakodnevicu strogo čuvanu od očiju javnosti – onu zatvorenica popravnog zatvora i pacijenata psihijatrijske bolnice. Snimajući njihove "stanovnike" različitih profila, i to s jednom kamerom i u svega nekoliko sati, redateljice postavljaju pitanje: ukoliko su ti ljudi pravu slobodu osjetili tek kada su ih zatvorili, što će se dogoditi jednom kada napuste te ustanove? Drugačiji pogled na talijansku mafiju, posve odmaknut od uobičajene fascinacije tim fenomenom, donosi dokumentarac Kći Camorre (Daughter of Camorra) Siniše Gačića, u čijem je fokusu bivša pripadnica zloglasne organizacije Camorra koja se, nakon izlaska iz zatvora, obračunava s izazovima svakodnevnog života. Cristina Pinto bila je prva žena članica te napuljske mafijaške skupine, a nakon što je 24 godine provela u zatvoru, nastoji ponovo uspostaviti vezu sa svojim partnerom Rafaeleom, ali i izgraditi odnos s kćeri Ellenom. Film je osvojio nagradu za najbolji slovenski dokumentarni film, a prikazan je i na Sarajevo Film Festivalu.

U programu The Best of the Rest ističe se film Građanin K (Citizen K) oskarovca Alexa Gibneyja, ovogodišnji dobitnik ZagrebDoxove Nagrade Mojoj generaciji koju dodjeljuje direktor festivala Nenad Puhovski. Protagonist filma je Mihail Hodorkovski, nekadašnji oligarh, a danas politički disident. Jedan od zagonetnijih likova postsovjetske tranzicije u Rusiji, koji je bogatstvo stekao u turbulentnoj fazi rastakanja Sovjetskog Saveza, javno je istupio protiv Vladimira Putina i optužio ruski režim za korupciju. Uhićen, odjednom se našao bez bogatstva i s presudom od 10 godina zatvora, a iz svog egzila u Londonu i dalje kritizira Putina i stanje u Rusiji. Građanin K nije samo priča o Hodorkovskom, već i o kompleksnim odnosima između ruske oligarhije i vlade, kao i efektima tog odnosa na demokratski sustav. Renomirana američka redateljica Penny Lane u provokativnom, ali duhovitom filmu U slavu Sotone?, dobitniku nagrade za najbolji dugometražni dokumentarac na Calgary Underground Film Festivalu, ulazi pak u pozadinu sve popularnijeg kontroverznog religijskog pokreta. O kontroverzama moćne, ali neregulirane industrije bazirane na umjetnoj inteligenciji (AI) progovara uzbudljiv politički triler iHuman norveške redateljice Tonje Hessen Schei, vraćajući se pritom temeljnom pitanju: u kakvoj budućnosti želimo živjeti?