Žiriji
MEĐUNARODNI ŽIRI
Valerie Blankenbyl, Lea Glob i Hrvoje Hribar
REGIONALNI ŽIRI
Enes Midžić, Tomislav Mršić i Alessandro Stellino
KRATKI ŽIRI
Miljenka Čogelja, Tue Steen Müller i Tomislav Pavlic
MLADI ŽIRI
Snježana Banović, Hrvoje Osvadić i Biserka Šuran
MOVIES THAT MATTER ŽIRI
Tihomir Ponoš, Vedrana Pribačić, Tatjana Vlašić
FIPRESCI ŽIRI
Igor Angjelkov, Hamed Soleimanzadeh i Milena Zajović
TEEN DOX ŽIRI
Učenice zagrebačke XVI. gimnazije: Ida Borić, Zora Fabijanac, Katja Galunić, Nika Igrec, Mara Jakić, Irma Korkut, Lucija Marketin, Kali Martinović, Vida Novosel, Klara Perović, Ivna Salečić i Eva Župarić
Valerie Blankenbyl
Valerie Blankenbyl austrijska je autorica dokumentarnih filmova. Nakon studija grafičkog dizajna i oglašavanja u Beču te rezidencijalnog programa za umjetnike u Fabrici u Italiji, gdje je provela dvije godine, Valerie je magistrirala film u Švicarskoj. Živjela je u nekoliko različitih zemalja i režirala tri dugometražna dokumentarca: I am Jesus (IT 2010), Ma Na Sapna (CH 2013) i Bubreg u loju (CH/AT 2021) za kojeg je 2023. godine dobila FIPRESCI nagradu na ZagrebDoxu. Trenutno radi na novim filmskim projektima u Austriji, Švicarskoj i SAD-u.
Lea Glob
Lea Glob (1982) diplomirala je režiju na Nacionalnoj filmskoj školi u Danskoj 2011. Surežirala je film Olmo & The Seagull s Petrom Costom 2014. Godine 2016. s Mette Carlom Albrechtsen surežirala je Venus, dugometražni dokumentarac o seksualnosti iz ženske perspektive koji se pretvorio u razmjenu mišljenja o seksualnosti i identitetu, u pokušaju formuliranja jezika i ovladavanja ženskim tijelom. Svih tih godina Lea Glob pratila je priču Apolonije Sokol stvarajući dvostruki portret umjetnice u mladosti. Apolonia, Apolonia njezin je prvi samostalni dugometražni dokumentarac.
Hrvoje Hribar
Hrvoje Hribar filmski je redatelj i producent. Diplomirao filmsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti. Producirao je i režirao filmsku komediju Što je muškarac bez brkova? (2005.), najgledaniji hrvatski film u prvom desetljeću novog tisućljeća, a prije toga napisao je, režirao i producirao dva dokumentarna filma (Svijet je velik, 1999. i Bil jedon, 2001.) te svoj dugometražni prvijenac Puška za uspavljivanje (1997.). Kao redatelj i scenarist, autor je televizijskog filma Hrvatske katedrale (1992.) te kratkometražnog filma Između Zaghlula i Zahariasa (1994.). 2001. za HRT je režirao seriju Novo doba. Višestruki je dobitnik nagrade Oktavijan za najbolji film godine (Puška za uspavljivanje, Bil jedon, Između Zaghlula i Zahariasa). Od studenog 2008. član je Izvršnog odbora Federacije europskih filmskih redatelja, a od rujna 2010. do veljače 2017. bio je ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra. Član je Hrvatskog društva filmskih redatelja i Hrvatske udruge producenata. 2011. primio je Nagradu Albert Kapović Hrvatske udruge producenata za doprinos hrvatskome filmu, a 2013. godine visoko odličje francuske vlade za kulturu – Vitez reda umjetnosti i književnosti za svoje zasluge u međukulturnoj suradnji i jačanju veza hrvatskog i francuskog audiovizualnog sektora.
Enes Midžić
Enes Midžić rođen u Zagrebu 23. lipnja 1946. godine. Maturirao na VII gimnaziji. Od 1967. god. učenik majstora umjetničke fotografije Toše Dabca, i njegov suradnik do 1970. godine. Poslije njegove smrti radi u njegovom atelijeru do 1973. god. Fotografijom se profesionalno bavi od 1970. god., a filmom od 1972. god. Od 1972. god. status samostalnog umjetnika i član ZUH-a do 1976. Studij Filmskog snimanja na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti (Akademija dramske umjetnosti) upisuje 1971., apsolvirao 1975. i diplomirao 1977. god. s profesionalnim filmom. Enes Midžić je nastavni rad na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti započeo 1976. i radio do mirovine 2022. godine. U 6 mandata obnašao dužnost dekana Akademije i bio prorektor za umjetnost Sveučilišta u Zagrebu. U počasno zvanje Profesor emeritus izabran je 2022. godine. Hrvatski branitelj, dragovoljac Domovinskog rata.
Tomislav Mršić
Tomislav Mršić rođen je 1972. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Fakultet političkih znanosti u Zagrebu diplomirao je 1998. godine, a za vrijeme studija počinje se baviti filmom. Radio je kao pomoćnik redatelja na igranim filmovima i serijama, a autor je više dokumentarnih filmova i serija. Redatelj je i nekoliko kratkih igranih filmova, te redatelj i scenarist dugometražnog igranog filma 'Kauboji' koji je 2014. godine bio hrvatski kandidat za nagradu 'Oscar'. Dobitnik je nagrade filmskih kritičara 'Oktavijan' za najbolji dokumentarni film (2002. i 2008. godine). Bio je umjetnički savjetnik HAVC-a za dokumentarni film (2013. i 2014. godine), te za televizijske projekte (2016. i 2017. godine). Danas radi kao urednik Dokumentarnog programa HRT-a.
Alessandro Stellino
Alessandro Stellino (1973.) filmski je kritičar, festivalski selektor i profesor. Godine 2011. utemeljio je online filmski tromjesečnik Filmidee posvećen “novoj cinefiliji” i kinematografiji u digitalnom dobu. Bio je dio selekcijske komisije Filmmaker Festivala u Milanu (Italija), a od 2016. je umjetnički direktor IsReal - Festival di Cinema del Reale u Nuoru (Italija), dokumentarnog festivala posvećenog etnografskom filmu i vizualnoj antropologiji. Godine 2020. imenovan je umjetničkim direktorom Festivala dei Popoli u Firenzi (Italija), najstarijeg festivala dokumentarnog filma u Europi utemeljenog 1959. Bio je kustos retrospektiva posvećenih Lechu Kowalskom, Rossu McElweeju, Robertu Minerviniju, Pietru Marcellu, Lucienu Castaing-Tayloru & Vereni Paravel, Ulrichu Seidlu i braći Dardenne, između ostalih. Također je profesor filma u CISA Locarno i Civica Scuola di Cinema – Luchino Visconti u Milanu.
Miljenka Čogelja
Miljenka Čogelja se bavi produkcijom filmova već više od 15 godina. Od 2009. godine radi u zagrebačkoj produkciji Hulahop, a 2012. godine, zajedno s redateljem Đurom Gavranom, osnovala je produkciju Pipser.
Producentica je debitantskog dugometražnog filma Sigurno mjesto u režiji Jurja Lerotića premijerno prikazanog na 75. izdanju Filmskog festivalu u Locarnu u programu Concorso Cineasti del presente gdje je osvojio nagrade za najbolju režiju, najboljeg glumca (Goran Marković) i za najbolji debitantski dugometražni film festivala. Film je osvojio i dva Srca Sarajeva - za najbolji film u kategoriji igranog filma i za najbolju mušku ulogu (redatelj Lerotić), nominiran je za nagradu Goya te za europsku filmsku nagradu u kategoriji “Discovery”. Producentica je i dugometražnog igrano-dokumentarnog filma redateljice Dane Budisavljević Dnevnik Diane Budisavljević (produkcija Hulahop, December, This&That, podržan od koprodukcijskog fonda EURIMAGES i programa MEDIA). Producirala je dvije sezone dokumentarne serije Betonski spavači redatelja Saše Bana (produkcija Hulahop za HRT), te nagrađivane dokumentarne filmove U slučaju rata redatelja Jana Geberta (produkcija Pink, HBO Europe i Hulahop, premijera Berlinale 2018.), Lijepo mi je s tobom, znaš redateljice Eve Kraljević (produkcija Hulahop, premijera Zagreb Dox 2015.), Vijesti iz Laayouna redatelja Đure Gavrana (produkcija Pipser, premijera na filmskom festivalu Jedan svijet, 2017.) te Presuda redatelja Đure Gavrana (produkcija Pipser, premijera na filmskom festivalu u Rotterdamu 2013.)
Diplomantica je programa za profesionalno usavršavanje producenata EAVE (European Audiovisual Enterpeneurs 2012.), a pohađala je i programe EX ORIENTE, EURODOC Transregional, STORYDOC. U godinama 2020. i 2021. radi kao izabrana umjetnička savjetnica za manjinske koprodukcije pri Hrvatskom audiovizualnom centru.
Tue Steen Müller
Tue Steen Müller radio je s dokumentarnim filmovima više od 20 godina u krovnoj danskoj filmskoj instituciji Danish Film Board. Bavio se promocijom, filmskim festivalima a potom je radio i kao filmski konzultant/povjerenik. Suosnivač Balticum Film and TV FGestivala, Filmkontakt Nord, Documentary of the EU i EDN (European Documentary Network).
Od 1996. do 2005. bio je prvi direktor EDN-a. Od 2006. slobodni konzultant i nastavnik na radionicama kao što su Ex Oriente, DocsBarcelona, Archidoc, Documentary Campus, Storydoc, Baltic Sea Forum, Black Sea DocStories, Caucadoc, CinéDOC Tbilisi, Docudays Kiev, Dealing With the Past Sarajevo FF, Makedox Skopje, One World Rumunjska, Verzio Budapest kao i programski savjetnik za festivale Magnificent7 u Beogradu, DOCSBarcelona, Message2Man u St. Petersburgu i DOKLeipzig. Predaje na Školi dokumentarnog filma Zelig u Bolzanu u Italiji. Piše za www.filmkommentaren.dk
Tomislav Pavlic
Tomislav Pavlic diplomirao je filmsku montažu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Filmografija mu sadrži tridesetak dugometražnih igranih filmova te više kratkih igranih i dokumentarnih filmova i TV serija. Za svoj rad nagrađen je s pet Zlatnih arena na Pulskom filmskom festivalu te dvije nagrade na Danima hrvatskog filma. Dopredsjednik je Društva hrvatskih filmskih montažera i član Europske filmske akademije.
Snježana Banović
Redateljica, spisateljica i teatrologinja; autorica brojnih režija, stručnih i znanstvenih radova o kazalištu, kulturnoj politici, menadžmentu i produkciji objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu te knjiga Država i njezino kazalište, Kazalište krize, Službeni izlaz, Kazalište za narod i Kronika sretnih trenutaka. Osnovno područje istraživanja su joj nacionalna kazališna i festivalska kultura te utjecaj politike na kulturu. Obavljala je niz umjetničkih i javnih funkcija, usavršavala se na brojnim stipendijama, edukacijama i rezidencijama u inozemstvu (SAD, Velika Britanija, Francuska, Belgija, Njemačka, Finska) od kojih se ističe Fulbrightova stipendija na sveučilištu Yale. Predavala je kao gošća na više inozemnih sveučilišta. Redovita je profesorica u trajnome zvanju na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek produkcije) gdje predaje od 2003. godine.
Hrvoje Osvadić
U 25 godina rada u produkciji na poziciji producent uspješno realizirao oko 25 dokumentarnih i igranih filmova od kojih je većina nagrađivana. Također kao producent na televiziji radio na više od 700 emisija različitih formata. Od 2009. suvlasnik i direktor produkcijske kuće Petnaesta umjetnost, u kojoj i danas radi kao producent na svim projekatima. Trenutno predsjednik Hrvatske udruge producenata HRUP i član Evropske filmske akademije EFA. Zadnji film koji je producirao „Paviljon 6“ u režiji Gorana Devića prvi je hrvatski film koji je otkupio BBC.
Biserka Šuran
Biserka Šuran (Jugoslavija, 1989) je nizozemsko-hrvatska redateljica koja živi i radi u Amsterdamu. Režiju dokumentarnog filma diplomirala je 2015. na Nizozemskoj filmskoj akademiji s kratkim filmom Allez, Viens!. Prizori s mojim ocem, njezin filmski prvijenac, premijerno je prikazan na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Amsterdamu u konkurenciji Envision, a osvojio je nagradu za najbolji dokumentarac na Trieste Film Festivalu. Isti je film na ZagrebDoxu 2023. nagrađen Malim pečat za najbolji film mladog/e autora/ice do 35 godina i Posebnim priznanjem u Regionalnoj konkurenciji.
Tihomir Ponoš
Tihomir Ponoš (Zagreb, 1970.), novinar i publicist. Diplomirao filozofiju i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao novinar u Vjesniku i Novom listu. Specijalizirao se za teme ljudskih prava, civilnog društva, teme koje se tiču suvremene povijesti. Dobitnik je Nagrade Joško Kulušić za širenje ljudskih prava u medijima Hrvatskog helsinškog odbora 2002. godine. Od 2019. zaposlen u Srpskom narodnom vijeću isprva kao istraživač u Arhivu Srba, a od 2023. kao zamjenik glavne i odgovorne urednice tjednika Novosti.
Objavio knjigu "Na rubu revolucije – studenti '71.", (2007.) prvu monografiju o studentskom pokretu u Hrvatskom proljeću. Koautor udžbenika povijesti za osmi razred (Povijest 8, 2000.) i pratećih pedagoških materijala. Kao stručni suradnik emisije "Povijest četvrtkom" Hrvatskog radija od 1998. sudjelovao u više od sto emisija. Stručni je suradnik emisije "Dogodilo se na današnji dan" Hrvatskog radija, a bio je i stručni suradnik emisije "Treća povijest" Hrvatske televizije. Koscenarist dokumentarnog filma "Cijena istine – priča o Ljudevitu Juraku" (HTV, 2017.). Uredio je više knjiga, objavljivao stručne članke, sudjelovao na više desetaka znanstvenih i novinarskih konferencija u zemlji i inozemstvu. Bio je član upravnog odbora Centra za mirovne studije i Akademije za politički razvoj.
Vedrana Pribačić
Vedrana Pribačić hrvatska je novinarka, redateljica i scenaristica rođena 1977. Magistrirala je političke znanosti i članica je Hrvatskog društva filmskih djelatnika. Do 2013. radila je kao novinarka, TV izvjestiteljica i urednica na raznim hrvatskim i međunarodnim TV kućama: OTV, NOVA TV, RTL, CNN World View. Potom je napisala nekoliko scenarija za dokumentarne i kratke filmove, a 2016. je režirala nagrađeni dokumentarac Tvornica je naša!. Zanima je stanje svijeta u kojem živi, a snimajući dokumentarne filmove, želi doprinijeti pozitivnim promjenama koje pokreću obični ljudi. Veće od traume bio je njen prvi dugometražni dokumentarac, a svjetsku premijeru imao je na filmskom festivalu HotDocs. Na ZagrebDoxu je osvojio posebno priznanje i Nagradu publike, a osvojio je i Srce Sarajeva za ljudska prava. Na Pulskom filmskom festivalu osvojio je Zlatnu arenu za najbolji film (2022.) što je prvi put u 70 godina festivala da dokumentarni film osvoji ovu nagradu. S 22 domaće i međunarodne filmske nagrade bio je prvi ikada hrvatski predstavnik za španjolsku nagradu Goya.
Tatjana Vlašić
Tatjana Vlašić diplomirala je na Filozofskom fakultetu. Na Sveučilištima u Sarajevu i Bologni magistrirala je u području demokracije i ljudskih prava, a kao dobitnica Fulbrightove stipendije specijalizirala se i na Sveučilištu Berkeley vezano za istraživanja anti-diskriminacijske politike.
Od 2008. radi kao savjetnica, a zatim i pomoćnica ravnatelja u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH. Od 2015. zaposlena je kao savjetnica u Uredu pučke pravobraniteljice gdje je vodila niz domaćih i međunarodnih projekata, istraživanja, edukacija, suradnji, kampanja i konferencija vezanih uz zaštitu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije. Od 2021. godine je zamjenica pučke pravobraniteljice.
U svom radu se istaknula u području suradnje s ključnim međunarodnim dionicima poput UN-a, UNHCR-a, Vijeća Europe i OESS-a/ODIHR-a, a bila je i nacionalna časnica za vezu ispred Vlade RH vezano za suradnju s Agencijom EU za temeljna prava (FRA). Kao predavačica predavala je u okviru programa Državne škole za javnu upravu, a vodila je i posljednji proces akreditacije Ureda pučke pravobraniteljice 2019. koji je prema Pariškim principima u tri navrata (2008., 2013. i 2019.) postao nositelj najvišeg statusa A. Od 2023. godine predstavlja Europu u Pod-odboru za akreditaciju nacionalnih institucija.
Godinama surađuje s Centrom za mirovne studije kao voditeljica kolegija o Ljudskim pravima na Mirovnim studijima.
Igor Angjelkov
Igor Angjelkov diplomirao je Interdisciplinarni studij novinarstva, a magistrirao Mediji i komunikacije na Sveučilištu Sv. Ćirila i Metoda u Skoplju. Aktivno je angažiran u periodici s brojnim kritikama i prikazima iz područja filma, glazbe, književnosti... Posljednjih godina aktivan je prikazima na vlastitom blogu „Heroj za jedan dan“.
Poznat je kao autor filmske radijske emisije „Redrum” na Kanalu 103 i filmskog časopisa „Filmopolis” na nacionalnoj televiziji. Bio je član nekoliko žirija na domaćim filmskim festivalima, a od prošle godine programski je direktor Međunarodnog filmskog festivala Kinenova u Skoplju. Njegov opus uključuje tri novinarska rada iz područja filmske umjetnosti: „Film.mkd”, koji je osvojio Državnu izdavačku nagradu „Mito Hadjivasilev – Jasmin” 2016., „Filmski Grad” (2018.) i najnovije djelo „Filmotopia” (2022). Angjelkov je objavio i šest proznih knjiga u vlastitoj izdavačkoj kući „ILI-ILI“.
Hamed Soleimanzadeh
Hamed Soleimanzadeh je filmski kritičar, redatelj i predavač na Sveučilištu Göttingen u Njemačkoj. Doktorirao je istraživanje umjetnosti s fokusom na filmske studije u Istraživačkom centru Nazar u Teheranu i postdoktorirao film i filozofiju na Umjetničkom sveučilištu u Berlinu (UdK Berlin).
Bio je član žirija na više od dvadeset prestižnih međunarodnih filmskih festivala i događanja, uključujući dodjelu Zlatnih globusa, Cannes, Berlinale, Karlovy Vary, Oberhausen, Gothenburg, Istanbul... Osnivač je i direktor Međunarodnog festivala kratkog filma Abbas Kiarostami.
Soleimanzadeh je režirao sedam kratkih filmova i objavio je stotine članaka i nekoliko knjiga o filmu, kazalištu, filozofiji i kulturi.
Milena Zajović
Milena Zajović je novinarka, psihologinja i aktivistica za ljudska prava. Radi kao urednica kulture, kolumnistica i filmska kritičarka u Večernjem listu, dopisnica stručnog portala Film New Europe za Hrvatsku, te selektorica glavnog programa Cinehill / Motovun Film Festivala. Članica je Hrvatskog društva filmskih kritičara, asocijacije FIPRESCI te Hrvatskog novinarskog društva, kao i niza stučnih organizacija psihologa. Alumna je Akademije za politički razvoj. Od 2000. do danas bila je članica žirija te sudjelovala u organizaciji brojnih kulturnih manifestacija i filmskih festivala, uključujući višegodišnji angažman u predselekciji programa ZagrebDoxa. Kao vanjska suradnica bila je vezana i uz produkciju Factum, u kojoj je snimila jedan dokumentarni film te razvijala nekoliko projekata. Volonterski je posvećena pravima LGBTIQ+ i migrantske populacije.